Upoznaj Bilogoru
Najprostranija hrvatska planina
Bilogora je najniža ali površinom najprostranija Hrvatska planina koja predstavlja skup brežuljaka smještenih u međuriječju rijeka Save i Drave. Proteže se od Kalnika na sjeverozapadu do Papuka na jugoistoku u dužini od 80 km. Upravo zbog svog geografskog položaja njen stari naziv je bio Međurečka gora. Najviši vrh Bilogore je „Stankov vrh“ ( Rajčevica) visine 309 metar.
Naša priča
Ona za žitelje ovoga dijela Podravine ima višestruko značenje: na njenim su obroncima smještena bilogorska sela, ondje su vinogradi Pitomačana, Đurđevčana, Kalinovčana, Kloštrana, Molvaraca, Sesvečana, Virovaca i drugih; ondje su njihove šume. Bilogorske šume ne obiluju u graditeljstvu omiljenim hrastom pa se uglavnom iskorištavaju kao izvor ogrjevnog drveta, a lipa, kesten i bagrem kao izvrsna pčelinja paša. U smislu iskorištavanja kao vinogradarskog područja i izgrađenosti vinogradarskih objekata – kleti – Bilogora je „najnaseljenija“ hrvatska planina. Na površini Bilogore nema kamena, no ima drugih vrsta građevinskog materijala: žuti i bijeli pijesak, šljunak, glina, ilovača i ugljena. Bogata je vodom, naftom, plinom i ugljenom.
Prekogranična regija
gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju
